Suha usta su jedan od prvih simptoma ove bolesti.

a usta su jedan od prvih simptoma ove bolesti. Kada razmišljamo o zdravlju naših zuba, prvo što nam padne na pamet je blistav osmijeh i svjež dah, iako neka zdravstvena stanja mogu izazvati loš zadah bez obzira na to koliko temeljno peremo zube i čistimo ih koncem. Međutim, oralna higijena je povezana sa našim kompletnim zdravljem na mnogo različitih načina.

Na primjer, iako ne možemo automatski da povezujemo zdravlje zuba sa kardiovaskularnim zdravljem, loša oralna higijena je takođe povezana sa većim stopama srčanih bolesti. Osim toga, stanje u ustima može ukazivati na upozorenja o drugim zdravstvenim problemima, od tumora do hipertenzije.

Stručnjaci tvrde da poseban osjećaj u ustima može biti jedan od prvih pokazatelja demencije.

„Demencija je poremećaj koji narušava sposobnost pojedinca da pamti, razmišlja ili donosi odluke“, objašnjava Džim Dan, gerijatrijski klinički savjetnik i član odbora Senior Helpers.

„Demencija nije specifična bolest, već opšti termin koji se koristi za opisivanje grupe simptoma specifičnih za gubitak pamćenja i druga kognitivna oštećenja koja su dovoljno ozbiljna da ometaju sposobnost pojedinca da obavlja svakodnevne aktivnosti“, rekao je on.

Iako ne postoji lek za demenciju, rano otkrivanje je i dalje važno.

„Sa lečenjem i ranom dijagnozom, možda ćete moći da usporite napredovanje demencije i da održite mentalnu funkciju tokom dužeg vremenskog perioda“, kaže “Healthline”.

„Tretmani mogu uključivati lekove, kognitivni trening i terapiju.“

Neki rani simptomi demencije mogu se javiti godinama prije nego što se osobi zaista dijagnostikuje bolest. I za razliku od gubitka pamćenja i konfuzije, suha usta su potencijalni indikator koji nije uobičajen simptom kognitivnog pada. Povećana zaboravnost je dobro poznati simptom demencije, a suva usta su potencijalni rani simptom demencije.

“Iako suha usta nisu jedan od najčešćih prvih znakova demencije, to može biti jedan od prvih indikatora”, rekao je Rejmond Dačilo, direktor operacija za C-Care Health Services. Voda može biti izazov za one sa demencijom , posebno ako stanje još nije dijagnostikovano“, tvrdi Dasilo, dodajući da nedostatak hidratacije može uzrokovati i smanjenje proizvodnje pljuvačke, što dovodi do suhih usta.

BONUS:    

Bronhiolitis, upala bronhiola, najmanjih ogranaka bronha, najčešće pogađa djecu mlađu od dvije godine, a najčešći uzročnici su respiratorni sincicijski virusom (RSV) i rinovirus

Što je bronhiolitis?

Bronhiolitis je upala malih dišnih puteva (bronhiola), za razliku od bronhitisa koji pogađa veće dišne puteve. Od bronhiolitisa obično obolijevaju djeca mlađa od dvije godine tijekom jeseni i zime.

Poduzete epidemiološke mjere tijekom pandemije korona virusa su smanjile učestalost bronhiolitisa tijekom zimskih mjeseci 2020./2021., međutim, s popuštanjem istih došlo je do neuobičajena porasta učestalosti bronhiolitisa tijekom ljeta 2021.

Za sada je teško predvidjeti daljnji utjecaj epidemioloških mjera vezanih za pandemiju korona virusa na pojavnost bronhiolitisa.

Što uzrokuje bronhiolitis?

Bronhiolitis tipično uzrokuju virusi (dokazano u više od 95 posto slučajeva), najčešće respiratorni sincicijski virusom (RSV) i rinovirus. Rjeđe su zastupljeni ostali virusi kao što su virus influence, virus parainfluence, humani metapneumovirus, adenovirus i korona virus. U trećine oboljele djece u uzorcima se dokažu dva ili više različitih virusa.

U područjima umjerene klime, RSV virus izaziva epidemije tijekom kasne jeseni i zime, a u tropskim krajevima tijekom kišne sezone.

Rinovirus, koji ima više od 170 serotipova, glavni je uzročnik obične prehlade i češće uzokuje bronhiolitis tijekom proljeća i jeseni.

S obzirom na pandemiju, moramo znati da i SARS-CoV-2 može uzrokovati bronhiolitis.

Koji su znakovi i simptomi bronhiolitisa?

Četiri do šest dana nakon infekcije javljaju se prvi simptomi obične prehlade (sekrecija iz nosa, slabije prohodan nos) s blaže povišenom tjelesnom temperaturom (do 38.3 °C), kihanjem, kašljem i smanjenim apetitom.

Tijekom slijedećih nekoliko dana dolazi do pogoršanja simptoma – roditelji navode da se bolest “spušta prema plućima”. Dijete ubrzano diše, prilikom disanja je vidljivo uvlačenje donjeg dijela prsnog koša i izbočenje trbuha pa izgleda kao da dijete diše trbuhom. Roditelji primjećuju da je dijete neraspoloženo. Ponekad se čuje “hroptanje” ili “zviždanje” u prsima. U plaču, kašlju i nemiru dijete diše još teže.

Vrhunac bolesti razvije se unutar tri do pet dana, nakon čega se u nekompliciranom bronhiolitisu smetnje polako smiruju i djeca ozdrave za sedam  do 14 dana. Ponekad zaostane povremeni kašalj koji može trajati još oko tri tjedna.

Koje su komplikacije bronhiolitisa?

Komplikacija bronhiolitisa je bakterijska upala pluća, koja se razvije u oko jedan posto slučajeva.

Apneja (pauza disanja u trajanju od 15 do 20 sekundi) se javlja u težim oblicima s učestalošću od oko pet posto, i sklonija su joj prijevremeno rođena djeca.

Najteži oblik bronhiolitisa dovodi do zatajenja disanja (do 15 posto slučajeva), osobito kod dojenčadi mlađe od šest tjedana.

Tko je u opasnosti od razvoja težeg oblika bronhiolitisa?

Pod rizikom razvoja težeg oblika bronhiolitisa su: prijevremeno rođena djeca (≤36 gestacijskih tjedana); djeca rođena s niskom porođajnom težinom; dojenčad do 12. tjedna života; djeca koja boluju od kronične plućne bolesti, osobito bronhopulmonalne displazije; djeca s anomalijama dišnog sustava, hemodinamski značajnom srčanom bolešću, imunodeficijencijom i neurološkim bolestima (neuromuskularne bolesti, npr. spinalna mišićna atrofija).

Na razvoj težeg oblika bolesti također može utjecati izloženost duhanskom dimu, blizanačka trudnoća, boravak djece u većim skupinama (jaslice, velika obiteli) te porod tijekom epidemije bronhiolitisa ili dva mjeseca prije.

Kako se postavlja dijagnoza bronhiolitisa?

Dijagnoza bronhiolitisa se postavlja klinički, tj. pedijatar prepoznaje bolest na osnovi tipičnih simptoma i znakova.

Tijekom pregleda pedijatar će izmjeriti količinu (zasićenost) kisika u krvi pulsnim oksimetrom – uredne vrijednosti su ≥95 posto.

Ponekad će biti potrebno napraviti daljnje pretrage, kao što su krvne pretrage (krvna slika, CRP, analiza plinova u krvi, tj. ABS).

Potvrda uzročnika moguća je iz uzorka sekreta iz nosa putem brzih antigenskih testova (nekoliko minuta) ili molekularnih testova (PCR).

Kod težeg oblika bolesti radi se i RTG snimanje pluća ili ultrazvuk pluća (radi neškodljivosti odličan u kontroli tijeka bolesti).

Posebno treba utvrditi postoje li znakovi dehidracije, teškoće disanja (ubrzano disanje, uvlačenje dijelova prsnog koša, širenje nosnica, “stenjkanje”, sipnja), plavljenje kože (cijanoza), izraziti motorički nemir ili neuobičajena mirnoća djeteta.

Kako se dobije bronhiolitis?

Virus se širi kapljičnim putem kada zaražena osoba kašlje ili kiše. Na tvrdim površinama (npr. igračke, mobilni telefoni, kvake, dječja kolica, dude varalice) virus može preživjeti više sati i unijeti se u tijelo neopranim rukama.

Zaražene osobe izlučuju virus obično tijekom tri do osam dana, a moguće i do četiri tjedna (imunokompromitirane osobe, vrlo mala djeca).

Kako mogu zaštititi svoje dijete od uzročnika bronhiolitisa?

Mjere sprječavanja bolesti uključuju:

• prekrivanje usta prilikom kašljanja ili kihanja maramicom ili nadlakticom, ne šakom
• učestalo pranje ruku vodom i sapunom (kroz 20 sekundi)
• izbjegavanje bliskog kontakta (ljubljenje, rukovanje, dijeljenje čaša i pribora za jelo)
• učestalo čišćenje površina (igračke, mobilni telefoni, kvake, dude).

Roditelji djece pod povećanim rizikom od težeg oblika bronhiolitisa trebaju izbjegavati kontakt s bolesnima te obavezno prati ruke sa sapunom i vodom prije doticanja djeteta (osobito diranja lica i ruku). Takva djeca bi trebala izbjegavati boravak u jaslicama.

Postoji li cjepivo protiv uzročnika bronhiolitisa?

Kako cijepivo protiv RSV virusa ne postoji, tijekom sezone RSV virusa rizične skupine djece dobivaju već gotova protutijela (palivizumab) jednom mjesečno.

Protutijela štite od razvoja težeg oblika bronhiolitisa uzrokovanog RSV virosom, ali ne pomažu u liječenju već oboljele djece niti sprječavaju infekciju.

Moje dijete ima bronhiolitis, kako mu mogu pomoći?

Ako vaše dijete boluje od bronhiolitisa, možete mu pomoći na sljedeći način:

• snižavajte povišenu temperaturu paracetamolom ili ibuprofenom
• uporno aspirirajte sekret iz nosa
• neka dijete boravi cijelo vrijeme s vama u istom prostoru, osobito tijekom spavanja, radi nadzora disanja
• ne dopustite da dijete bude izloženo duhanskom dimu
• koristite ovlaživač zraka u prostoru u kojem dijete boravi
• djetetu starijem od godine dana podignite uzglavlje i ponudite mu tople napitke
• vodite računa o dovoljnom unosu tekućine (je li dijete dobro hidrirano možete pratiti po broj presvučenih mokrih pelena, vlažnosti usana i sluznice usne šupljine i općem stanju djeteta).

Tko se zbog bronhiolitisa mora liječiti u bolnici?

Tijekom trajanja bronhiolitisa, djeca se obično liječe u kućnim uvjetima.

Bolničko liječenje je potrebno u težim slučajevima (kod jedan do dva posto djece u dobi od drugog do šestog mjeseca života), što je ujedno i glavni razlog hospitalizacije u toj dobnoj skupini.

Djeca s bronhiolitisom se liječe u bolnici u slučaju dehidracije, lošeg općeg stanja, nemogućnosti hranjenja, izraženih poteškoća disanja, apneje, potrebe za terapijom kisika ili nemogućnosti roditelja da se na odgovarajući način brinu o bolesnom djetetu.

Većina djece u potpunosti se oporavi nakon bolesti. Smrtnost bolnički liječene djece iznosi 0.1 posto.

Kako se bronhiolitis liječi u bolnici?

Djeca se u bolnici liječe inhalacijama i intravenskom primjenom lijekova, a u slučaju potrebe za održavanjem normalne razine kisika u krvi dovoljno je dodati kisik preko nosnih nastavaka ili maske.

Ukoliko to nije dovoljno uključuje se terapija visokim protokom kisika ili se, kod najtežih slučajeva, provodi intubacija i mehanička ventilacija.

Trebam li se brinuti zbog bronhiolitisa?

Ukoliko vaše dijete pripada rizičnoj skupini za razvijanje težeg oblika bolesti, preporuka je prvenstveno se pridržavati mjera za sprječavanje obolijevanja.

U prosjeku, 30 posto prethodno zdrave djece koja prebole bronhiolitis imaju povećan rizik razvoja ponavljajuće opstrukcije bronha.