Velikoj zvijezdi bivše Jugoslavije

Velikoj zvijezdi bivše Jugoslavije, 30. aprila 1993. godine na terenu usred meča u Hamburgu, tridesetosmogodišnji Nijemac Ginter Parhe mučki joj je zario nož u predjelu lopatice, u dubini od 1,5 centimetar pred televizijskim kamerama i očima cijelog svijeta.

Povrijeđena Monika, sva u krvi prebačena je u lokalnu bolnicu, u pratnji majke i brata. U posjetu joj je došla i Štefi Graf koja se izvinila što je došla samo nakratko jer mora brzo da se vrati na turnir. Vjerovalo se da će nadmetanje u Hamburgu biti prekinuto zbog napada i prolivene krvi Selešove, koja je za nekoliko milimetara izbjegla ubod u vitalni nerv i najvjerovatnije ostala paralizovana. Ona je privatnim avionom prebačena u SAD na liječenje i rehabilitaciju.
Monika se tenisu vratila 1995. godine, ali ranije uspjehe nije uspela da ponovi., od posttraumatskog sindroma nikad se nije oporavila.
Utjehu je tražila u meditacijama, terapiji, ali i hrani pa se jedno vrijeme borila i sa viškom kilograma. Ipak, sa tim je uspjela da se izbori.
Ona se redovnim treninzima riješila viška kilograma i sada izgleda kao druga osoba:

BONUS:    

Tranzitorna ishemijska ataka (TIA) je mini-udar zbog kojeg se javljaju simptomi slični moždanom udaru, ali bez vidljivih trajnih oštećenja. Njezino prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od nastanka pravoga moždanog udara.

Tranzitorna ishemijska ataka ne prethodi većini moždanih udara. No, među osobama koje su ih imale jednu ili više, više od jedne trećine doživjet će moždani udar. Zapravo, osoba koja je imala tranzitornu ishemijsku ataku ima veću vjerojatnost za nastanak moždanog udara od osobe iste dobi i istog spola koja je nije imala.

Njezina uloga najznačajnija je u prepoznavanju osoba koje bi mogle doživjeti moždani udar, a ne u odgovoru na pitanje kad će se to dogoditi jer se moždani udar može javiti nekoliko dana, tjedana ili mjeseci nakon TIA-e (u 50 posto slučajeva unutar godine dana). Najčešća je u srednjoj i starijoj životnoj dobi, ali nisu pošteđene ni mlađe osobe.

Privremena blokada opskrbe krvlju

TIA nastaje kad krvni ugrušak privremeno začepi krvnu žilu, zbog čega određeni dio mozga ostaje zakinut krvnom opskrbom. Krvnu žilu najčešće začepi komadić krvnog ugruška ili masnog tkiva koji se „odlomi” od stijenke srca ili arterije, a nastaje kao posljedica ateroskleroze krvnih žila. Ugrušak putuje kroz krvožilni sustav i smjesti se u arteriji koja krvlju opskrbljuje mozak.

Simptomi nastaju naglo i traju relativno kratko. U većini slučajeva TIA traje manje od pet minuta i ne dulje od jednoga sata, prosječno jednu minutu.

Iako se dugo vjerovalo da, za razliku od moždanog udara, nakon njezina prolaska nema ozljede moždanog tkiva, napredak tehnologije doveo je do drukčijih spoznaja, tj. utvrđeno je da tijekom TIA-e ipak odumire manji broj moždanih stanica. Samo taj podatak već je dovoljan dokaz ozbiljnosti stanja.

Ponavljajuće TIA-e javljaju se kod pet posto osoba s aterosklerozom, a mogu se javiti nekoliko puta u jednom danu ili dva do tri puta u nekoliko godina.

Kao reakcija na stvaranje ugruška, u našem organizmu nastaju prirodna sredstva koja ga rastapaju. Zašto se neki ugrušci rastapaju, a neki ne? Zapravo, u određenom trenutku svi će se rastopiti, a hoće li se oštetiti tkivo ili ne, ovisi o tome koliko je dugo ugrušak bio prisutan i koje tkivo za to vrijeme nije imalo odgovarajuću opskrbu krvlju.

Upozoravajući znakovi

Iznimno je važno prepoznati upozoravajuće znakove tranzitorne ishemijske atake. Uobičajeni simptomi isti su kao i oni koji nastaju kao posljedica moždanog udara, uz veliku razliku – prolazni su.

Znakovi koje nikako ne smijete zanemariti:

• nagla slabost ili utrnulost lica, ruke, noge, posebno ako se javi na jednoj strani tijela
• nagla zbunjenost, problemi s govorom ili razumijevanjem
• nagle smetnje vida na jednom ili oba oka
• nagla nemogućnost hodanja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije
• nagla jaka glavobolja nepoznata uzroka.

Kratko trajanje tih simptoma i izostanak jasno vidljiva trajnog oštećenja mozga glavne su razlike između TIA-e i moždanog udara. Ipak, pravodobno medicinsko zbrinjavanje simptoma veoma je važno jer to može spriječiti nastanak fatalnog i često onesposobljavajućega moždanog udara.

Tranzitorne ishemijske atake iznimno su važni prediktori moždanog udara. Nemojte ih ignorirati! Ako mislite da vi ili netko u vašoj blizini ima TIA-u, odmah pozovite pomoć! Liječnik mora odrediti je li riječ o TIA-i, moždanome udaru ili nekom drugom poremećaju sa sličnim simptomima – neki od tih su epileptički napad, gubitak svijesti, migrenska glavobolja, niske vrijednosti šećera u krvi, druga opća medicinska stanja ili srčane smetnje.

Važne dijagnostičke informacije

Liječnik će uzeti detaljnu anamnezu, ispitati vas o čimbenicima rizika za TIA-u i moždani udar te zatražiti određene krvne pretrage. Metodama slikovnog prikaza, poput kompjutorizirane tomografije, isključuju se stanja koja mogu oponašati simptome TIA-e, kao što je postojanje moždanog udara, moždanog krvarenja ili tumora mozga.

Drugim metodama slikovnog prikaza otkrivaju se moguća suženja na krvnim žilama u glavi i vratu, koja mogu biti izvor krvnih ugrušaka odgovornih za nastanak TIA-e. U te svrhe najčešće se služimo ultrazvučnim pretragama koje su neinvazivne, a daju odličan uvid u stanje moždane cirkulacije u određenom trenutku.

https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=0&client=ca-pub-5241832522614871&output=html&h=280&slotname=3106684457&adk=1878384344&adf=2318561&pi=t.ma~as.3106684457&w=336&abgtt=6&lmt=1715277988&format=336×280&url=https%3A%2F%2Fbgnightlife.com%2Fvelikoj-zvijezdi-bivse-jugoslavije%2F%3Ffbclid%3DIwZXh0bgNhZW0CMTAAAR0oarafrWhKomkMHSuRWXGBFg0kObb-azrkxPTNvwc75ncOl8C9r4VYV0w_aem_AdSDzKe72Z7yFGi-qre2bDRnZctqGaMLSRCQ7lciv_1lT0xqQSQJvhVCw3DWNzAyvU-CDDnB3jIqJhIhKh1V3uuM&wgl=1&uach=WyJXaW5kb3dzIiwiMTAuMC4wIiwieDg2IiwiIiwiMTI0LjAuNjM2Ny4xMTkiLG51bGwsMCxudWxsLCI2NCIsW1siQ2hyb21pdW0iLCIxMjQuMC42MzY3LjExOSJdLFsiR29vZ2xlIENocm9tZSIsIjEyNC4wLjYzNjcuMTE5Il0sWyJOb3QtQS5CcmFuZCIsIjk5LjAuMC4wIl1dLDBd&dt=1715277955742&bpp=58&bdt=81&idt=329&shv=r20240507&mjsv=m202405070101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D946f4e60d1100199%3AT%3D1711533818%3ART%3D1715277724%3AS%3DALNI_MYDgKGtcgqP–yjKoy8d26ab0XyBw&gpic=UID%3D00000d8438d11d56%3AT%3D1711533818%3ART%3D1715277724%3AS%3DALNI_MaTPaRVklj2BEcCclzMfFLhFXXU0w&eo_id_str=ID%3D6f0c2c23a2a84a9b%3AT%3D1711533818%3ART%3D1715277724%3AS%3DAA-AfjbFnya86SlwNIC8KaLF8TGB&prev_fmts=0x0%2C300x600%2C336x280&nras=1&correlator=4768774374643&frm=20&pv=1&ga_vid=566599769.1711533819&ga_sid=1715277956&ga_hid=953798975&ga_fc=1&ga_cid=1835112763.1715103550&u_tz=120&u_his=1&u_h=864&u_w=1536&u_ah=824&u_aw=1536&u_cd=24&u_sd=1.25&dmc=8&adx=416&ady=3396&biw=1519&bih=738&scr_x=0&scr_y=502&eid=44759875%2C44759926%2C44759837%2C95329717%2C95331983%2C31083490%2C95331043%2C95332403%2C31078663%2C31078665%2C31078668%2C31078670&oid=2&pvsid=913400639154908&tmod=418694910&uas=3&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fl.facebook.com%2F&fc=1920&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1536%2C0%2C1536%2C824%2C1536%2C738&vis=1&rsz=%7C%7CoeEbr%7C&abl=CS&pfx=0&fu=0&bc=31&bz=1&td=1&psd=W251bGwsbnVsbCxudWxsLDFd&nt=1&ifi=4&uci=a!4&btvi=1&fsb=1&dtd=32508

Ključno je spriječiti moždani udar

Liječenje tranzitorne ishemijske atake orijentirano je na sprječavanje moždanog udara.

Prvi korak je identifikacija i kontrola glavnih čimbenika rizika, a to su: povišen krvni tlak, povišene vrijednosti masnoća u krvi, pušenje i šećerna bolest.

Čest uzrok TIA-e mogu biti i suženja krvnih žila na vratu. Kad je to uzrok TIA-e, u određenim je slučajevima na raspolaganju i kirurško liječenje.

Uzimanje niskih doza acetilsalicilatne kiseline smanjuje rizik od nastanka ugrušaka, a time i od pojave TIA-e.

Nekoliko načina prevencije

Sada kada ste upoznati s tim činjenicama, razumijete zašto je važno slijediti liječnikove upute i redovito uzimati preporučene lijekove. Povišene vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi ne smiju se zanemariti jer upravo su to najvažniji čimbenici rizika za nastanak TIA-e i moždanog udara.

Čimbenike rizika možemo podijeliti na one na koje možemo utjecati i one na koje, nažalost, ne možemo. Među čimbenike rizika na koje imamo utjecaj ubrajamo povišen krvni tlak, fibrilaciju atrija, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje, količinu konzumirane soli te razinu masnoća i šećera u krvi. Čimbenici rizika na koje nemamo utjecaja su dob, spol, rasa ili neka genetska obilježja.

Ohrabrujuće je svakako to što na većinu čimbenika rizika možemo utjecati promjenom navika i redovitim kontrolama. Uz to, današnja medicina nudi velik izbor lijekova koji reguliraju krvni tlak, masnoće i razine šećera u krvi. Odluka je na vama.

U borbi s čimbenicima rizika mogu vam pomoći i promjena životnog stila, pravilna prehrana, redovito vježbanje i redukcija stresa. Ono što možete učiniti sami je naučiti nešto više o namirnicama koje konzumirate i koje konzumiraju vaša djeca i obitelj te tako početi prevenciju bolesti već u najranijoj životnoj dobi, kad je za to najbolje vrijeme!

Ako vam ponestane mašte, za vas je akademkinja Vida Demarin sa suradnicama pripremila zbirku zdravih recepata pod nazivom „Hrana za mozak – jelovnici za zdrav mozak i dugo pamćenje”, koja je nastala s ljubavlju i željom da vas potakne da preuzmete inicijativu u brizi o vlastitom zdravlju. Knjiga sadrži sedamdesetak jednostavnih recepata, a namirnice su pomno odabrane i provjereno korisne za očuvanje zdravlja mozga. Knjiga sadrži recepte za sve obroke! Da, sve! Čak i deserte, večere i međuobroke. Ne preostaje vam ništa drugo negoli baciti se na pripremanje zdrave hrane kad god ste gladni i kad vam to padne na pamet. Hrana je lijek i treba je pripremati u dobrom raspoloženju i s ljubavlju. Tek tada ispunjava svoju cjelokupnu svrhu.

Jelovnici su raznovrsni, od ribe do mesa, tako da nitko neće ostati zakinut. Osim popisa namirnica i uputa kako ih ukusno i zdravo pripremiti, nakon svakog recepta naći ćete nekoliko redaka iz kojih možete vidjeti zašto su upravo one odabrane i korisne za zdravlje. Svakako pročitajte uvodne riječi, jednu, dvije prije početka, jer će vam razjasniti neke od pojmova i način funkcioniranja rada mozga te ćete spoznati važnost veze hrane, mozga i zdravlja općenito. Ne morate skrivati oduševljenje vlastitim sivim vijugama i želju da ih što dulje očuvate mladima i u dobrom stanju!

Žene dva puta češće umiru od moždanog udara nego od karcinoma dojke, nemaju znanja o čimbenicima rizika te potrebi i mogućnostima prevencije, obično stižu u bolnicu prekasno i ishod bolesti je lošiji nego u muškaraca

Sadržaj članka

Činjenice o moždanom udaruNegativni pokazatelji moždanog udara u ženaPoremećaji koji mogu prethoditi moždanom udaruBrzina zbrinjavanja = ishod liječenjaPrimarna prevencija kroz zdrav stil života

Činjenice o moždanom udaru

Svake godine 15 milijuna ljudi oboli od moždanog udara. Njih 85 posto su ishemijskog tipa i nastaju zbog suženja ili potpuna začepljenja jedne krvne žile koja dovodi krv u mozak, a 15 posto je hemoragijskog tipa, dakle nastaju obrnutim mehanizmom – prsnućem krvne žile. Trećina bolesnika (3,5 milijuna žena i 2,5 milijuna muškaraca), nažalost, umire već u akutnoj fazi bolesti, trećina ih se dobro oporavi, tako da mogu i dalje živjeti i raditi bez većih posljedica, no kod trećine bolesnika zaostaju posljedice koje dovode do smanjenje kvalitete života. Ti bolesnici imaju oduzetu jednu stranu tijela, mogu imati i smetnje govora i druge nemotorne simptome, kao što su promjene raspoloženja po tipu depresije ili smetnje kognitivnih funkcija s posljedičnom vaskularnom demencijom.

Očito je, dakle, da je moždani udar iznimno važan zdravstveni, ali i društveni problem, te je stoga Svjetska organizacija za moždani udar proglasila 29. listopada Svjetskim danom moždanog udara i od 2010. taj se dan obilježava u svim zemljama