Jeste li znali da papa nije Katolik?

Pitate li se je li papa Katolik ili katolik, je li on poglavar katoličke crkve ili Katoličke Crkve te služi li misu u Bazilici svetog Petra ili bazilici svetog Petra, čitajte dalje. Povodom proglašenja novog pape ponovit ćemo znanje o pisanju religijskih pojmova.

Da odmah razjasnimo, papa nije Katolik, već katolik.

Naime, nazivi religija (npr. katoličanstvo, kršćanstvo, protestantizam, budizam, islam), pripadnika vjere (katolik, kršćanin, protestant, budist, musliman) ili vjerskih redova (dominikanac, franjevac, isusovac) te vjerskih službenika (apostol, kardinal, župnik, imam, rabin) pišu se malim početnim slovom.

Tako se pišu i nazivi državnih i vjerskih poglavara ako uz njih stoji ime ili nekakva odrednica, npr. papa Lav XIV., britanski kralj, naš predsjednik. No ako ti nazivi stoje samostalno i želimo im izraziti poštovanje ili počast, možemo ih pisati i velikim početnim slovom.

Papa se još naziva i Svetim Ocem, što je u tom slučaju perifrazno ime i piše se velikim početnim slovima. Međutim, stoji li taj naslov uz njegovo ime, onda je u funkciji apozicije i piše se malim početnim slovima: sveti otac Franjo.
 
Crkva ili crkva

Kad je riječ o imenici crkva, hoćemo li je pisati velikim ili malim početnim slovom, ovisi o kontekstu.

Misli li se na vjersku zajednicu, piše se velikim početnim slovom, npr. Katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva, Evangelička Crkva…

Ako je pak riječ o bogomolji, a tu pripadaju i bazilika, katedrala, kapelica i slično, onda se piše malim početnim slovom jer se prema crkvenoj tradiciji smatra da one nemaju imena, već su posvećene određenom svetcu, božanskoj osobi, kršćanskom pojmu, događaju i sl. Prema tome, ispravno je pisati crkva svetog Marka, bazilika svetog Petra, katedrala Uzvišenja Svetoga Križa.

Mogli ste primijetiti da se i pridjev sveti uz imena svetaca piše malim početnim slovom, što se mijenja samo ako iz naziva maknemo riječi crkva, bazilika, katedrala i sl. Tada pridjev dobiva obilježje imena te se piše velikim početnim slovom, npr. u rečenicama Misa se održava u Svetom Marku. ili Papa se nalazi u Svetom Petru. Isto pravilo vrijedi i za blagdane, pa za 6. prosinca možemo napisati da je to blagdan svetog Nikole ili samo Sveti Nikola.
 
Prva pričest ili prva pričest

Sada ste u svibnju možda pozvani na proslavu sakramenata kao što su prva (sveta) pričest ili krizma, odnosno sveta potvrda, pa nije naodmet spomenuti da se oni prema pravopisu pišu malim početnim slovom, kao i ostali obredi i običaji koji nisu blagdani, vjerska razdoblja te opći simboli i pojmovi: euharistija, misa, krštenje; advent, ramazan, šabat; križni put, sudnji dan, sveti gral…

S druge strane, osim ranije navedenih pojmova, velikim se početnim slovom pišu:
blagdani: Božić, Uskrs, Velika Gospa, Bajram, Hanuka

-važni katolički simboli: Muka Gospodnja, Srce Isusovo, Sveti Križ

-imena i perifrazna imena bogova te religijskih osoba i božanstava: Bog, Spasitelj, Presveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Blažena Djevica Marija, Alah, Buda, Dalaj-Lama XIV.

-nazivi vjerskih organizacija: Sveta stolica, Zadarska nadbiskupija, Župni ured Duha Svetoga.

Bez obzira na to jeste li vjernik ili ne kako piše Dnevnik.hr, kako se religijski pojmovi pišu, pitanje je poznavanja jezika i opće kulture, stoga se nadamo da smo vam ovim tekstom razriješili neke dvojbe. Nadamo se da ste obnovili znanje.